Čim
ste se uputili na ovu stranu, pretpostavljamo da Vam Unije u ivotu
ne predstavljaju samo obično ljetovalite. Zato, provjerite svoje
znanje.
Unije su naseljene već u antičko doba.
Ime otoka dolazi od grčke riječi heneios i latinskog naziva nia
to u oba slučaja znači "polje" ili "u polje".
Na Unijama postoje tragovi predrimskih gradina (Arbit i Malendarska).
U doba Rimskog carstva Unije su veliki maslinik. Iz tog vremena
u Polju postoje tragovi zdenaca i ladanjskih kuća, a na sjevernom
dijelu otoka i ostaci rimskog puta (Rimska kuća).
Od 1102. godine Unije su zajedno s ostalim dijelovima Hrvatske
pod vlaću Ugarske, od 1867. do 1918. prelaze pod vlast Austro-Ugarske
(Austro-Ugarskom nagodbom), a nakon toga Hrvatski Sabor donosi odluku
o izdvajanju hrvatskih krajeva iz Austro-Ugarske i udruivanju
u Dravu SHS.
1920. god. Unije i susjedni otoci pripojeni su Italiji (Rapalskim
sporazumom)
Dvadesetih godina dvadesetog stoljeća Unije biljee demografski
i gospodarski razvoj, tako da 1921. god. na otoku ivi čak
783 stanovnika. U to vrijeme postajala su i 2 mlina za masline i
jedna mala tvornica za preradu ribe.
Krajem dvadesetih godina dolazi do velike gospodarske krize koja
uzrokuje iseljavanje ljudi sa otoka, ponajprije u SAD.
Godine 1943. Unije se oslobađaju talijanske vlasti i priključuju
se matici Hrvatskoj, a u njenom sklopu i FNR Jugoslaviji.
Socijalistički reim u tadanjoj Jugoslaviji nastavio
je razvoj negativnih trendova, pa se otok i dalje prazni. Broj stanovnika,
radikalno se smanjuje. Tako 1953. godine na otoku ivi 402
stanovnika, a 1981. taj broj pada na samo 85 stanovnika.
Krajem sedamdesetih (1978.) loinjsko poduzeće "Jadranka"
ponovo na otoku započinje s poljoprivredom i stočarstvom. To rezultira
dolaskom novih stanovnika, te malim ekonomskim napretkom. Tih godina
i kola ponovo započinje s radom, a uz postojeća tri (pota,
trgovina i strujna centrala) otvaraju se i nova radna mjesta.
Jedan od najvanijih datuma u novijoj povijesti Unija je
7. listopada 1979., kada na otok stie struja
U skoroj prolosti otoka i tvrtka UWI imala je značajnu ulogu
u razvitku otoka. 1987. godine finska tvrtka "Pekka Salminene
Architects" osnovala je Unije Workshop, međunarodni centar
za arhitekturu. Centar je registriran 1992. godine pod imenom "Unije
Workshop International d.o.o".
Od samog početka UWI organizira brojne međunarodne seminare, izlobe,
te radne grupe i tečajeve za studente i profesionalce.
Nakon 50 godina zatija, tisućljetna tradicija proizvodnje
maslinovog ulja na Unijama obnovljena je 1997. godine. Te godine
UWI je kupio suvremenu centrifugalnu preu za masline te omogućio
stanovnicima Unija da ponovo preaju svoje masline na vlastitom
otoku. UWI-jev je cilj oivjeti proizvodnju maslinovog ulja
na ovom otoku gdje raste vie od 20000 stabala maslina.
Dana 14. travnja 1996. Unije su s ostatkom
svijeta povezane i zračnim putem, kada je na otoku otvoren aerodrom.
Otok Unije smješten je u Kvarnerskom zaljevu, jugozapadno od Lošinja,
ili točnije na 44°38'' sjeverne zemljopisne dužine i 14°15'' istočne
zemljopisne širine.
Površina Unija je 16,77 km2 i imaju 36,6 km obalne linije.
Prema popisu stanovništva iz 1991.g. na Unijama živi 81 stanovnik.
Najviši vrh je Kalk 138 mnv.
Samo selo (mjesto, naselje) Unije smješteno je na obali zaljeva
sa zapadne strane otoka i jedino je naselje na otoku. U nedavnoj
prošlosti dio otoka htjeli su naseliti stanovnici Suska, koje su
tom prigodom Unijani protjerali.
Ispred mjesta u zaljevu smješten je i otočić Školjić.
Zaljev je otvoren prema SZ i Z, a nevere iz tog smjera opasne
su za mjesto, ali su zato lijepi zalasci sunca.
Zapadna obala je strma, a ponegdje i nepristupačna (Vele stijene).
Od Velih stjena prema JI pruža se glavni otočki greben s najvišim
vrhovima sve do najjužnije točke otoka Punte od Arbita.
JZ dio otoka prekriva veliko i ravno polje na samo 10 mnv i ono
je najveća obradiva površina na svim hrvatskim otocima.
Unije su nastale na vapnencu kredne i eocenske starosti. U vrijeme
plaistocenskog zahlađenja bile su dio sjeverno-jadranskog kopna
na čije su zaravni vjetrovi s Alpa nanosili prapor.
Nakon zatopljenja more se izdiglo tako da su na suhom ostale samo
praporne naslage na Unijskom polju, Susku i Srakanama.
S poljoprivrednog gledita zemljana povrina Unija moe
se podijeliti na:
170 ha obradivog tla
20 ha starih maslinika
222 ha panjaka
800 ha makije i buike
370 ha ume crnike
95 ha neproduktivnog tla
Na junim obroncima Arbita ispod makije
vide se ostaci prostranih maslinika.
Zbog lake troivih vapnenačkih i dolomitnih slojeva tla
i dobre ekspozicije taj dio otoka najprikladniji je za uzgoj maslina
i procjenjuje se da jo uvijek ima oko 7000 stabala.
Unije su bogate raznim i aromatičnim aromatičnim i ljekovitim biljem
kao to su:čičak,
lavanda, gospina trava, kadulja, maslina, lovor, mirta, rumarin,
smokva, maslina.